fbpx
Menu
Feminizam

Kako je popularna kultura menjala feminizam

Popularna kultura je u mnogo čemu uticala na menjanje feminizma u XX i XXI veku.  Turbulentne, brze, nepredvidive, za ženska prava od velikog značaja, prethodne decenije su nam donele brojne promene.

Kako jedna društvena pojava ne ide bez druge, brojna događanja u prošlom veku uticala su na poboljšanje života žena. Kad kažem događanja, mislim pre svega na njihovu borbu, na njihovo osvešćivanje, upornost, zalaganje, a zatim i promenu njihovog socijalnog statusa, mogućnost obrazovanja i rada (drugi talas feminizma), pravo na glasanje za koje je borba otpočela u prvoj fazi feminizma.

Zatim na pojavu brojnih tehnologija, kao što je bila, na primer, veš mašina ili televizor, koji će zatim uticati na širenje medija i informacija dostupnih na jedan klik. Sa svim ovim promenama, popularna kultura će postati vrlo značajna, određene zemlje će početi da je izvoze i da utiču na druge. Svi ćemo želeti da se oblačimo kao poznate holivudske zvezde, da imamo original patike, pravimo frizuru kao Grejs Keli i učimo engleski.

Feminizam i popularna kultura

Krajem XX veka, događaju se velike promene za rodnu ravnopravnost kakve nikada ranije nisu. Popularna kultura će učiniti da feminizam kao ideja, toliko kritikovan, pogrešno shvaćen i neprihvaćen postane deo svakodnevnice. Tako će ona implicitno ,,podmetati” drugačiju ženu, onu koja zna šta hoće, koja se brine o sebi, koja ne mora ni od koga da traži dozvolu i koja ni od koga ne zavisi. Ona sada pokazuje da može isto što i muškarac, jer upravo ona, više nego ikad, učestvuju u pravljenju te kulture. I onda imamo domino efekat.

Feminizam je, kao ideja, najviše cirkulisao među ženama sa visokim obrazovanjem, što je, podsetiću vas, kroz istoriju vrlo malo žena. Ići na fakultet je bila privilegija manjine, te je u neku ruku i biti feministkinja bilo nešto nedostupno svima. Feminizam je bio luksuz, preskup za mnoge. Međutim, ovo se menja. Mnogo više žena može da se obrazuje danas, i da vas podsetim, u Srbiji ima više žena sa završenim fakultetom nego muškaraca. U međuvremenu smo dobili i Internet, a sa njima i društvene mreže, gde mnogi profili edukuju, daju sadržaj od velikog značaja, posmatraju svet na unikatan način i to rado dele sa svojom zajednicom. Dakle, u XXI veku, svako ko želi da se obrazuje, to i može.

istorija feminizma

Popularna kultura je odraz onoga što se dešava u društvu. Međutim, ne samo to, ona isto tako utiče na isto to društvo iz koga proizilazi. Zamislite to kao jedan krug. I zamislite na tom krugu jednu polaznu tačku koja predstavlja upravo društvo. Krenite na put oko kruga. Na njemu ćete se susresti sa brojnim pojavama, događajima, kulturom koju sami birate da konzumirate i onom koja vam se nameće. Uvek ćete se vratiti na početak, ali ćete se na tom putu sigurno promeniti, jer je promena jedina konstanta u životu. Tako da će se i društvo, ono od koga ste počeli da opisujete krug, promeniti. 

Šta je feminizam u Srbiji

iliti fenomen ,,Biću tvoja devojka!”

I dok se XX vek privodio kraju u ne baš najvećem stilu i sjaju, devedesete su ipak dale neke grupe i pevačice na koje su se devojčice, koje su tada odrastale, ugledale. Sestre K2 su bile pravo osveženje modernih, samostalnih, talentovanih devojaka. Sve smo pevale ,,ajmo u život, još mada je noć”, imitirale njihov neprikosnoven stil koji nam je slao poruku da devojke mogu sve. Kao pesma ,,Tvoja devojka”:

Ne čekam da to što želim 
padne mi sa neba 
nego skupim petlju 
sama uzmem šta mi treba 

Ima li feminističkije izjave? One uzimaju ono što se u tom trenutku smatra muškim – mogućnost odabira, one su sada lovci, guraju nas, devojke, da se zapitamo, zašto čekati da muškarac napravi prvi potez?! Snažne smo, inteligentne, svestrane, šta čekamo, kad je moć u našim rukama! 

Ja sam maca koja prede 
volim da se mazim 
al’ ako nisi dobar 
da te ne ogrebem pazi 

 

Devojka nije više samo jedno. Ona može biti sve, i nežna, divna devojka, ali i ona koja donosi odluke, koja ume da kaže ne. One su sigurne, ambiciozne, znaju šta žele od života. Sestre. Podrška jedna drugoj. Prisvajaju rep, još jedan koncept iz ,,muškog sveta”. Sestre Kovač daju određenu kompleksnost i intrigantnost ženama, nastavljaju započetu tradiciju Bebi Dol, Slađane Milošević, Magi iz EKV-a ili brojnih likova u filmovima koje je divna Milena Dravić interpreteriala. One nam omogućavaju da imamo njihov odraz u sopstvenom ogledalu i da tako poverujemo da i mi možemo isto.

Sličan dvojac imamo i u XXI veku, dve sestre, jedna peva, druga repuje. Sajsi MC je pravo osveženje, dugo očekivano za mnoge. ,,On bi da se ženi, a meni se ne udaje.” Muškarac je taj koji ostaje u patrijarhalnom modelu i hoće da se ženi, dok žena hoće da nastavi da se zabavlja, ona ide napred i ne gleda iza sebe.

Sajsi MC je upravo model, koji nam je potreban, primer žene koja se neće više nikada prepustiti patrijarhatu, žena na javnoj sceni koja je stavila tačku na sve oblike mogućeg seksualnog uznemiravanja ili potčinjavanja. Žene koja je rekla dosta i to je zaista mislila. 

A odakle je sve počelo? Kada govorimo o pojavi feminističkih ideja u pesmama koje su bile popularne i globalno slušane, prva je, verovatno, bila Madona. Dok je konzervatizam u SAD-u jačao, ona je pevala:

Don’t go for the second place babe, 

put your love to the test, 

you know you know you’ve got to

….

Long stem roses are the way to your heart but
He needs to start with your head

Ona poziva žene da kritički pristupe ljubavi, da ne padaju na trikove bilo kog muškarca, da treba sebe da poštuju time što će mu biti najvažnije, a dijamanti, cveće i skupi, brzi automobili svakako ne traju zauvek. 

Spice girls su prve koje vrlo otvoreno razvijaju koncept girl power, cela planeta ih pomno prati i peva novu žensku himnu:

I’ll tell you what I want, what I really, really want
So tell me what you want, what you really, really want
…..

If you wanna be my lover, you gotta get with my friends
Make it last forever, friendship never ends
If you wanna be my lover, you have got to give
Taking is too easy, but that’s the way it is

Kako su samo jake bile ove reči! Pevale smo ih čvrsto verujući u snagu prijateljstva i u to da muškarci nisu centar našeg sveta, da ako hoće nešto s nama, moraju da se potrude. One nam donose vrednosti, koje su bile sa nama, ali kojima sada jasno nalazimo reči i dajemo im na većem značaju. U Velikoj Britaniji su bile kritikovane, govorilo se da je njihov feminizam plitak, jer to su podržavale Margaret Tačer, zaslužna za nazadovanje brojnih ženskih prava, vrlo konzervativnih shvatanja. Spajsicama je bilo dovoljno što je jedna žena na čelu države. Zapravo dve, uz kraljicu.

Ovaj primer Velike Britanije nam je naravoučenije da to što je žena glavna nije dovoljno, jer žena može da donosi odluke iz muške perspektive, iz ugla patrijarhata. Elem, mi smo svakako ovu britansku grupu rado slušale, ne razmišljajući previše o Tačerovoj, niti zauzimajući jasan, otvoren stav prema feminizmu uopšte. Te omamljujuće reči su nam se urezivale u podsvest dok smo veselo mrdale kukovima.

Feminizam se menja

Slavne ličnosti sada otkrivaju svoje telo, pokazuju ga. Pevačice i glumice su seksepilne, odvažnije, kreativnije u izboru svoje odeće. Međutim, postaviće se i pitanje da li ga one na ovaj način prikazuju, upravo jer su pod uticajem patrijarhata koji ih ka tome gura, ili se pak one sama odlučuju da se tako obuku. Ovo će ostati večita debata iz koje pravog odgovora nikada neće biti. To vam je kao pitanje da li je prva bila koka ili jaje. Mnoge feministkinje će vam, naravno, naći gomilu razloga da vas ubede u to da je ovo isključivo koncept koji dolazi od muškaraca, koji to telo žele da vide i poseduju. Sređuje li se žena za sebe ili za druge i želi li samu sebe da privuče svojim seksepilom ili ipak suprotni pol, svakako je debata koja ostaje otvorena.

Tekst Smemo li da volimo modu ako želimo da nas shvate ozbiljno, pročitajte ovde.

Jedno je sigurno. Šta god žene uradile, uvek će biti kritikovane.

Popularna kultura u SAD-u

Daću vam samo jedan primer od ove godine. Super bowl, finale američkog fudbala i veliki spektakl u SAD-u, pevačice Šakira i Dženifer Lopez su imale svaka svoju numeru, a zatim i zajedničku, gde su želele da pokažu značaj i moć najpre latinske žene, a zatim i cele ove populacije koja je mnogobrojna u ovoj zemlji. Dve uspešne žene koje su mukotrpno radile da bi stigle dotle, obe uzori brojnim devojčicama, i, osim pravog spektakla, daju nam primer podrške žene ženi. One pokazuju da im telo pripada i ne daju da se zatvori i zarobi. Mnogi su ih kritikovali i govorili da su bile provokativne, ,,previše” seksi, vulgarne, dok se na taj način nije ni malo pričalo o Adamu Levinu, iz grume Maroon 5, koji je prethodne godine skinuo majicu. Ako mene pitate, Šakira i Džej Lo su pokidale!

popularna kultura
Šakira i Jlo na Superbowl-u

Super model, Emilija Ratajkovski, Instagram zajednici poznatija kao Emrata, pokazuje nam da seksepilna žena može da bude i feministkinja i da je to stvar izbora. Ona javno iznosi svoje stavove i skoro je progovorila o potčinjenoj poziciji žena u modnoj industriji. Još jedna je u nizu koja dokazuje da žena može da bude mnogo toga u isto vreme. A upravo je neprihvatanje Emilijinog feminizma znak da smo i dalje zatvoreni za sve one oblike kroz koje feminizam može da se manifestuje. Ona sa njenim Instagram profilom potpomaže razgibavanju naših moždanih vijuga i brisanju konzervativnih kodova.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Emily Ratajkowski (@emrata)

 

A više o Emili, njenom skorašnjem oglašavanju gde se ona pita da li njena slika pripada njoj ili je ona ipak svačija, možete pročitati ovde.

Brojni su dokazi koji pokazuju da je žensko telo, kao i ono čime ga pokrivamo ili kako ga otkrivamo politizovano i da upravo ono nosi vrlo snažnu poruku. Od dekoltea, preko poslovne odeće do hidžaba, svaki od ovih odevnih predmeta će učiniti da imate neko mišljenje iskonstruisano društvenim normama, verovanjima, vašim ličnim pogledom i ubeđenjima. Što nas zapravo dovodi do zaključka da to kako vidimo žensko telo, više govori o nama samima, nego o ženi o kojoj imamo to neko mišljenje.

Ako redovno pratite Klitmit na Instagramu, setićete se priče o Francuskinji koja je želela da ode u Muzej Orsej u Parizu, a koja je na ulazu zaustavljena i zamoljena da pokrije dubok dekolte, što je izazvalo čitavu lavinu komentara i nezadovoljstava na internetu.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Klitmit (@klitmit)

 

Svi bi trebalo da budemo feministkinje

iliti priča o jednoj majici

U priči o popularizovanju feminizma, ne mogu, a da se ne osvrnem na Dior-ovu kampanju od pre nekoliko godina.

Po prvi put je 2017. godine izabrana jedna žena za poziciju kreativne direktorke kompanije Dior. Zanimljivo je kako se na modu i na kuhinju gleda sa nipodaštavanjem kada su na nekim ,,nižim”, svakodnevnim nivoima, ali kada se radi o visokoj modi ili o velikim, poznatim kuvarima, onda ove profesije prisvajaju muškarci. Elem, Marija Gracija Kjuri (Maria Grazia Chiuri) želi da ostavi pečat svojim dolaskom i odlučuje se da ga dâ kroz jedan komad kome se niko nije nadao. Marija, otvoreno feministkinja, smatrala je da upravo to svoje životno ubeđenje treba da prenese na svoje komade. I ne na bilo koji komad, već na majicu, ,,običnu”, belu majicu, odevni predmet koju svako ima u svom ormaru. Mogla je to da uradi sa nečim glamuroznijim, da ovaj natpis stavi na neku haljinu, kao što je to bio slučaj glumice Natali Portman, koja je u plašt koji je nosila na crvenom tepihu, utkala imena žena koje su izuzete iz nominacija za dodelu Oskara 2020. godine. Ali mudra je bila Marija Gracija Kjuri, jer je razumela na koji način da dopre do što više ljudi, pa makar i Dior ne bio marka za sve.

Natpis We should all be feminists preplavljuje modne piste, ormane zvezda, društvene mreže. Ovaj naslov dolazi, naravno, od čuvene spisateljice Čimamande Ngozi Adiči i njenog Ted govora, a koji je kod nas objavljen u izdanju Milica magazina pod nazivom ,,Svi bi trebalo da budemo feministi i feministkinje”. Rečenica koja je tako jednostavna, pitka, logična, da vam ne bi ni palo na pamet da je uzeta od nekoga. To je prosto statement. Nepokolebljiv stav i uverenje da ovaj svet treba da bude mesto jednakih mogućnosti za sve. Marija je tražila odobrenje od Čimamande da upotrebi ovu rečenicu, što je ona odobrila. Razume Čimamanda da svako jeste i treba da bude feminista ili feministkinja na svoj način. Da je to put, za svakoga drugačiji i da, ukoliko imamo priliku, nikome na tom putu ne treba da se isprečimo.

 

 

Naravno da se o majicama mnogo diskutovalo. Možemo se svakako zapitati da li je zaista feministički potez napraviti majicu koja košta 620€ sada, a te 2017. godine kada je izašla, ,,tričavih” 550€? Majicu koja je će avaj, još jednom, razdvojiti društvo i pokazati kako je feminizam koncept za bogate? Iako majica jeste skupa, ona je postala fashion statementmust haveu mnogim krugovima. Od Natali Portman, Šerliz Teron, preko poznate italijanske influenserke Kjare Ferani, do Bijonse i Rijane, svi su želeli svoj komad. A sve te žene iz šou biznisa su šta, ako ne naši uzori?! One jesu deo popularne kulture na koju se ugledamo. One nam šalju vrlo jasnu poruku, poruku koju Čimamanda nije u toj meri uspela svojim Ted govorom još davne 2012. 

Slagali se mi ili ne, o majici se polemisalo, a dok smo o njoj pričali, izgovarali smo feministkinja i feminizam mnogo više puta nego što bismo to uradili te 2017. da nije bilo Dior-ove majice. I ne, previše bi pretenciozno bilo gledati na majicu kao na nešto što će promeniti mentalitete, ali će možda i biti jedan od malih faktora, ma koliko to bio marketinški potez. Ovde svakako cilj opravdava sredstvo, ako uzmemo za cilj da sa feminizma, kao pokreta, skinemo ljagu i da mu damo novi sjaj, kako bi se što više ljudi smatralo feministima i feministkinjama. 

Majice ne mogu da promene svet, ali mogu da doprinesu širenju jedne ideje. 

Nije Dior bio prvi koji je smislio ovakav koncept. Reč femvertising se već godinama koristi u SAD-u i nastao je kao kombinacija dve reči – feminismadvertaising, dakle feminizam i reklamiranje. On dolazi iz marketinških kuća koje žele da prave feminističke reklame po meri žene, bez cenzure, bez uplitanja patrijarhata, a u cilju borbe protiv stereotipa i davanja moći ženama. Čuveni empowerment. Primer? Znate kako na reklamama za deterdžent za sudove ili prašak za veš vidimo uvek ženu? Marketinške kuće koje se bore protiv seksizma ne dozvoljavaju reklamiranje kroz predrasude i pojačavanje razlika između muškaraca i žena, reprodukcijom postojećih koncepta koji nas već dovoljno razdvajaju, a ženu omalovažavaju i zadržavaju ih u potčinjenoj poziciji. Smatra se da je prva reklama ovog pravca bila Dove Real Beauty kampanja iz 2013. godine.

Feminizam danas

iliti zažno je važno da nikoga ne isključimo

Možda će neke akademske feministkinje moći da kažu kako ovaj feminizam uopšte nije ono za šta su se naše feministkinje ,,pretkinje” borile. Ali one se jesu borile da nas feministkinja bude što više. Pa zašto ne bismo pustili da svaka žena do tog cilja dođe na neki svoj način? Ako je to misleći na sebe kao na seksipilnu ženu koja voli da se sređuje, pa u čemu je problem? Važno je da nam je krajnji cilj isti, da smo sposobne i sposobni da pohvalimo ono što je drugačije od nas, naših shvatanja i ubeđenja, ali da naučimo da damo konstruktivnu kritiku kako sebi, tako i drugima. 

Popularna kultura je doprinela

Smatra se da je poslednjih 25 godina postignuto neuporedivo više nego pre toga. A upravo je to jer su u ovaj razgovor sada uključene sve devojke i žene upravo kroz sjajnu alatku, zvanu društvene mreže. Socijalne, ekonomske, razlike u obrazovanju više nisu od tako velikog značaja, sada je važnije ono što nas spaja, a ne šta nas razdvaja. Međutim, ukoliko uključimo sve žene na svetu, naravno da ćemo imati različita tumačenja i shvatanja i svaka će imati neki svoj uzor, popularna kultura ne prestaje da daje ikone. 

Roksan Gej, ikona novog feminizma, rekla je da je feminizam, pre nego što je za široke narodne mase, najpre naš i za nas. Što znači da svaka od nas najpre treba da ga oblikuje po svojoj meri. Kao kada detetu date plastelin, pa se ono igra. Svako dete će napraviti neki drugačiji oblik. Važno je da nešto naprave i da se pri tom zabave!

No Comments

    Leave a Reply